Udruženje ABC: Inicijativa za otklanjanje diskriminacije u Ustavu USK-a

Pogledajte kako je Udruženje ABC Bihać provelo 2015. godinu
30. Decembra 2015.
Udruženje ABC iz Bihaća iniciralo izmjene Ustava USK-a
28. Januara 2016.

Ustav Unsko-sanskog kantona je donesen 1995. godine i od tada je na njega usvojeno 53. amandmana. Posljednji amandmani su usvojeni 2003. godine. Kao takav sadrži niz diskriminatoskih odredbi. U suradnji sa Koalicijom jednakost Udruženje ABC uputilo je prema Skupštini USK-a i Komisiji za ustavna pitanja Skupštine USK-a Inicijativu za otklanjanje diskriminacije u Ustavu USK-a.

Ova inicijativa sadrži niz konkretnih preporuka za otklanjanje diskriminacije u Ustavu USK-a. U nastavku donosimo pregled diskriminatornih odredbi Ustava Unsko-sanskog kantona koje je potrebno mijenjati, kao i preporuke kako bi one trebale izgledati.

Didkriminirajući član Ustava

Član 7.

  • U Skupštini kantona formiraju se klubovi delegata konstitutivnih naroda, pod uslovom da postoji najmanje jedan delegat tog konstitutivnog naroda.
  • Svaki klub delegata predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg koje potvrđuje Skupština kantona.
  • Skupština kantona potvrđuje kandidate u skladu sa svojim poslovnikom.
  • Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen u Skupštini kantona, jedno od mjesta zamjenika predsjedavajućeg ostaje upražnjeno.
  • Tri kandidata koje potvrdi Skupština odlučuju između sebe ko će biti predsjedavajući.

Objašnjenje diskriminacije: Prema članu 7. Ustava USK nije omogućeno formiranje kluba Ostalih, te je samim tim nemoguće da u rukovodstvu Skupštine bude neko iz reda Ostalih naroda.

AMANDMAN I: Iza riječi „klubovi delegata konstitutivnih naroda“ u stavu 1. člana 7. dodaju se riječi „i klub Ostalih“, a iza riječi „konstitutivnog naroda“ dodaju se riječi „ili Ostalih“.

U stavu 4. člana 7. riječi „jedan konstitutivni narod nije zastupljen“ mijenjaju se i glase „jedan konstitutivni narod ili Ostali nisu zastupljeni“.

U stavu 5. riječ „Tri“ mijenja se riječju „Četiri“.

Izmijenjeni član Ustava:

Član 7.

  • U Skupštini kantona formiraju se klubovi delegata konstitutivnih naroda i klub Ostalih, pod uslovom da postoji najmanje jedan delegat tog konstitutivnog naroda ili Ostalih.
  • Svaki klub delegata predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg koje potvrđuje Skupština kantona.
  • Skupština kantona potvrđuje kandidate u skladu sa svojim poslovnikom.
  • Ako jedan konstitutivni narod ili Ostali nisu zastupljeni u Skupštini kantona, jedno od mjesta zamjenika predsjedavajućeg ostaje upražnjeno.
  • Četiri kandidata koje potvrdi Skupština odlučuju između sebe ko će biti predsjedavajući.

Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa

Član 14.

Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se štite u Kantonu identična je listi sadržanoj u članu IV.5. 17a. Ustava Federacije i definisana je na sljedeći način:

  • ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti
  • identitet jednog konstitutivnog naroda
  • ustavni amandmani
  • organizacija organa javne vlasti
  • jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka
  • obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture i tradicije te kulturno naslijeđe
  • teritorijalna organizacija
  • sistem javnog informisanja i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra dvotrećinska većina jednog od klubova zastupnika konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona

Član 15.

  • Ako više od jednog predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih nacionalnih interesa utvrđenih u članu 14. ovog Ustava, za usvajanje takvog zakona potrebna je većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini.
  • Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Skupštine dužni su da u roku od sedam dana odluče da li neki od zakona, propisa ili akata spada u listu iz člana 14. ovog Ustava.
  • Ako samo jedan predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg tvrdi da zakon, propis ili akt spada pod listu vitalnih nacionalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa.

Član 16.

  • U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona.
  • Ako se većina iz stava 1. ovog člana ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda.
  • Ustavni sud Federacije u slučaju iz ovog člana postupa na način predviđen u članu IV.6. 18a Ustava Federacije.
  • Ako Sud odluči da se radi o vitalnom nacionalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra neusvojenim, te se vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U novoj proceduri predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.
  • U slučaju da Ustavni sud odluči da ne radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim, odnosno usvaja prostom većinom.

Objašnjenje diskriminacije: Naslov 4. poglavlja, „Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa“, ne odražava pravo stanje stvari, budući da su u Bosni i Hercegovini postoje konstitutivni narodi i ostali narodi. U članovima 14, 15 i 16 vidljivo je da konstitutivni narodi uživaju veća prava od ostalih naroda, zbog činjenice da mogu koristiti više mehanizama zaštite svog interesa.

Amandman II: Riječi „vitalnog nacionalnog interesa“ mijenjaju se riječima „vitalnog interesa naroda“ u svim padežima i oblicima. U članovima 14, 15 i 16 prava ostalih naroda se izjednačavaju sa pravima konstitutivnim narodima.

Izmijenjeni tekst članova ustava:

Član 14.

Lista vitalnih interesa naroda koji se štite u Kantonu identična je listi sadržanoj u članu IV.5. 17a. Ustava Federacije i definisana je na sljedeći način:

  • ostvarivanje prava konstitutivnih naroda i ostalih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti
  • identitet jednog konstitutivnog naroda i ostalih naroda
  • ustavni amandmani
  • organizacija organa javne vlasti
  • jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka
  • obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture i tradicije te kulturno naslijeđe
  • teritorijalna organizacija
  • sistem javnog informisanja i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog interesa narodaukoliko tako smatra dvotrećinska većina jednog od klubova naroda  u Skupštini Kantona

Član 15.

  • Ako više od jednog predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih interesa naroda utvrđenih u članu 14. ovog Ustava, za usvajanje takvog zakona potrebna je većina glasova unutar svakog od klubova naroda zastupljenih u Skupštini.
  • Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Skupštine dužni su da u roku od sedam dana odluče da li neki od zakona, propisa ili akata spada u listu iz člana 14. ovog Ustava.
  • Ako samo jedan predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg tvrdi da zakon, propis ili akt spada pod listu vitalnih interesa narodadvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od naroda zastupljenih u Skupštini može proglasiti da je riječ o pitanju sa vitalnih interesa naroda.

Član 16.

  • U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova naroda u Skupštini Kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes naroda, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta potrebna je većina glasova unutar svakog kluba naroda zastupljenih u Skupštini Kantona.
  • Ako se većina iz stava 1. ovog člana ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes naroda.
  • Ustavni sud Federacije u slučaju iz ovog člana postupa na način predviđen u članu IV.6. 18a Ustava Federacije.
  • Ako Sud odluči da se radi o vitalnom interesu naroda, zakon, propis ili akt se smatra neusvojenim, te se vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U novoj proceduri predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.
  • U slučaju da Ustavni sud odluči da ne radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim, odnosno usvaja prostom većinom.

Dojmovi