Najbolji vicevi sa Balkana
Objavljeno: 11.02.2015. u 20:14   |  Izvor: Maja Isović / BUKA 

“Hidroelektrane u NP Sutjeska nisu javni interes”

Sudbina Nacionalnog parka “Sutjeska” u rukama poslanika Narodne skupštine RS

Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu rekla je da su danas, simbolično u 5 do 12, predali peticiju u Narodnu skupštinu RS.

 Sudbina Nacionalnog parka “Sutjeska” u rukama poslanika Narodne skupštine RS
velika slika

Više od 6.000 potpisa koji su skupljeni peticijom “Hidroelektrane u NP Sutjeska nisu javni interes” predano je danas na protokol Narodne skupštine RS.

Šest hiljada potpisa je duplo više nego što je bilo potrebno za pokretanje građanske inicijative kojom se od Narodne skupštine RS traži donošenje zaključka da gradnja malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska nije od javnog interesa.

Peticija se sprovodila na 12 lokacija u Republici Srpskoj, u Banjaluci, Foči, Prijedoru, Prnjavoru, Novom Gradu, Bijeljini, Doboju, Čelincu, Gradišci, Mrkonjić Gradu, Zelenkovcu i Loparama.

Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu rekla je da su danas, simbolično u 5 do 12, predali peticiju u Narodnu skupštinu RS.

Nataša Crnković sa peticijom

“Sam cilj ove građanske inicijative i prikupljanja peticije je da se malim hidroelektranama koje su planirane u NP Sutjeska ukine status ‘od javnog interesa’. U konačnici očekujemo da će ova građanska inicijativa uskoro doći pred Narodnu skupštinu,  odnosno pred dnevni red i poslanike i da će oni u konačnici ukinuti status ‘javni interes’ malim hidroelektranama”, rekla je za BUKU Nataša Crnković nakon predaje peticije.

Dodaje da će Inicijativa tek sada krenuti u Skupštinsku proceduru, a iz Centra se nadaju da će se ona u skorijem roku biti na dnevnom redu.

“Treba napomenuti da je prostorni plan NP Sutjeska ponovo bio na dnevnom redu druge sjednice, a njega je Vlada RS povukla par minuta prije nego što je sama sjednica počela, što smo mi i tražili od Vlade i to smatramo pozitivnim primjerom. Taj prostorni plan je bio sporan upravo u dijelu koji se tiče malih hidroelektnara i same zonacije nacionalnog parka. Isti prostorni plan je u februaru prošle godine povučen sa dnevnog reda NS i u međuvremenu nije bilo nikakvih izmjena, tako da nam je cilj opet bio povlačenje sa dnevnog reda”, ističe ona.

Veliki broj novinara je pratio predavanje peticije u NS RS

Crnković kaže da oni očekuju da do izgradnje malih hidroelektrana neće doći, a nadaju se da će Sutjeska biti jedan primjer, jer su struka i javnost stali na njihovu stranu.

“Struka i civilni sektor su jasno rekli da hidroelektnama nije mjesto u Nacionalnom parku. Dosta je problematičnih situacija u cijeloj BiH kada govorimo, ne samo o hidoroelektranama, nego generalno uzurpacije zaštićenih područja, gdje se čitav sektor zaštite prirode pokušava obesmisliti. Mi smatramo da će sa Sutjeskom uskoro biti pozitivan rasplet situacije”, kaže Crnković.

STRUKA I JAVNOST SU JASNI

Ona napominje da je ova peticija poslije 2,5 godine samo jedna od aktivnosti na zaštiti Nacionalnog parka Sutjeska koju je Centar za životnu sredinu proveo. Od suda, do peticije iz Centra napominju da će do raspleta ove situacije koristiti sva zakonom moguća sredstva za borbu da se ovo područje zaštiti.

Nataša Crnković kaže da je teško boriti se za zaštitu životne sredine,  a veliki podršku daje im i jasan glas javnosti da Nacionalni park Sutjeska treba da se sačuva, dok je i struka vrlo jasna po ovom pitanju.

“Republički zavod za zaštitu kulturnog, istorijskog i prirodnog nasljeđa je dao negativno mišljenje konkretno na prostorni plan Nacionalnog parka Sutjeska, gdje su sporne hidroelektrane. Mi imamo argumente na našoj strani, a sa druge strane međunarodne institucije i organizacije su vrlo jasni po ovom pitanju. Imamo dosta energije i snage i istrajaćemo. Problem je što ne postoji dovoljan dijalog i nadamo se da ćemo u narodnom periodu uspjeti doći do toga da sjednemo zajedno sa predstavnicima vlasti, struke i inestitora i da vidimo koja su moguća i prihvatljiva rješenja”, objasnila je ona.

Pored zaštite područja u NP “Sutjeska” već šestu godinu Centar se bori protiv planirane male hidroelektrane na samom izvorištu rijeke Sane. Objašnjava da to područje nije već zaštićeno, ali je planirano da ono bude park prirode.

“Rijeka Sana je samo još uz četiri rijeke u RS u prvoj zoni po kvaliteti vode. To je jedna vrlo teška borba koju vodimo i ne vidimo razumijevanje od strane vlasti po ovom pitanju. Sličan je slučaj i sa močvarnim područjem ‘Bardača’”, napominje Nataša Crnković.

Podsjetimo da je Kampanja Bitka za Sutjesku pokrenuta kao odgovor na planove za izgradnju malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska. Investitor „Drina Hydro Energy“ iz Ugljevika planira izgraditi pet malih hidroelektrana, dvije na rijeci Sutjesci i tri na Hrčavki.

Nacionalni park „Sutjeska“ je najstariji i najveći nacionalni park u BiH koji se od svog osnivanja, 1962. godine bavi turizmom. „Sutjeska“ je po svojim prirodnim vrijednostima i ljepotama biser RS i BiH. Ovaj Nacionalni park obuhvata prostrano planinsko područje na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore, oivičeno rijekama Pivom, Drinom, izvorišnim tokom Neretve, te planinskim masivima Bioča, Vučeva, Maglića, Volujaka, Lebršnika i Zelengore.

Površina parka iznosi 17.250 ha, od čega je preko 66 odsto pokriveno šumama, a ostatak čine livade, pašnjaci i goleti iznad gornje granice šuma, a prašuma Perućica je jedna od posljednjih prašuma u Evropi. Pored toga, Nacionalni park “Sutjeska” upravlja lovištem “Zelengora, koje zahvata površinu od oko 53.240ha.

Građani su, po ovom pitanju, jasno rekli “NE” malim hidroelektranama, a sada je sve u rukama narodnih poslanika i njihovoj ekološkoj svjesnosti i potrebi za očuvanje Nacionalnog parka “Sutjeska”.

MISS NET
ABC
KOMENTARI